Post sredom i petkom duboko je ukorenjen u bogatoj tradiciji i duhovnosti Pravoslavne crkve. Ovi dani su odabrani zbog svoje simbolike u vezi sa ključnim događajima iz života Gospoda Isusa Hrista. Sreda je dan kada se sećamo izdaje  Gospoda Isusa Hrista od strane Jude Iskariotskog, dok je petak dan raspeća, najvažnijeg trenutka u hrišćanskoj eshatologiji.

Simbolika posta sredom i petkom prenosi duboke teološke poruke. Vernici praktikuju post, uzdržavajući se od određenih proizvoda i fizičkih potreba, kako bi postigli duhovni rast, telesni mir I zadobili Boziju blagodat. Ova praksa podseća vernike na važnost truda, molitve i odricanja kao sredstava postizanja dublje duhovne povezanosti.

Pored toga, post sredom i petkom ima i socijalni aspekt. Deljenje zajedničkog iskustva posta jača osećaj zajedništva među vernicima. Kroz zajedničko uzdržavanje od određenih aktivnosti, vernici dele duhovno iskustvo i istovremeno pokazuju solidarnost u traganju za višim duhovnim ciljevima.

Važno je napomenuti da post nije samo fizičko odricanje od hrane, već i duhovna praksa koja podstiče introspekciju, samokontrolu i razmatranje vlastitog duhovnog puta.

Osim verske dimenzije, post sredom i petkom takođe ima edukativni aspekt. Vernici se podsećaju na svoju veru, bogatstvo hrišćanske tradicije i moralne vrednosti koje proizlaze iz praktikovanja posta.

U zaključku, post sredom i petkom u Pravoslavnoj crkvi predstavlja složen ritual sa dubokim teološkim, duhovnim, socijalnim i edukativnim značajem. Ova praksa obogaćuje verski život vernika i doprinosi formiranju snažne i povezane zajednice vernika.

Poruka je jasna, potreban je  iskren trud kojim se stize do cilja.