Pravoslavni crkveni kalendar je složen sistem koji pravoslavni hrišćani koriste za određivanje datuma crkvenih praznika, postova, svetaca i drugih verskih događaja. Evo osnovnih elemenata koji se obično nalaze u pravoslavnom crkvenom kalendaru:

  1. Pokretni praznici: Ovi praznici se temelje na datumu Vaskrsa, koji se računa prema lunarnom kalendaru i svake godine pada na drugi datum.
    • Vaskrs: Najvažniji pravoslavni praznik.
    • Veliki post: Period posta koji vodi do Vaskrsa.
    • Cveti: Nedelja pre Vaskrsa.
    • Velika nedelja: Nedelja koja vodi do Vaskrsa, sa specifičnim praznicima kao što su Veliki četvrtak, Veliki petak i Vaskršnja subota.
  2. Nepokretni praznici: Praznici koji se svake godine slave na isti datum.
    • Na primer: Božić (7. januar), Bogojavljenje (19. januar), Sretenje (15. februar), i mnogi drugi.
  3. Slave svetitelja: Svaki dan u pravoslavnom kalendaru je posvećen određenom svecu ili događaju iz crkvene istorije. Na primer, Sveti Sava (27. januar), Sveti Nikola (19. decembar) i drugi.
  4. Postovi: Pored Velikog posta, postoji nekoliko drugih postnih perioda tokom godine, kao što su Apostolski / Petrovski, Gospojinski post, Božićni post i postovi sredom i petkom.
  5. Menolog: Spisak светитеља za svaki dan u godini, sa kratkim opisima njihovih života ili čuda.
  6. Pasheleon: Ciklus pokretnih praznika zasnovan na datumu Uskrsa.
  7. Tropari i kondaci: Kratke liturgijske pesme koje se odnose na svetitelja ili praznik koji se obeležava tog dana.
  8. Mesec i faza mesečeve mene: Pošto je datum Васкрса i drugih pokretnih praznika zasnovan na lunarnom kalendaru, mnogi pravoslavni kalendari uključuju i faze mesečeve mene.
  9. Crkveni stil: Većina pravoslavnih crkava koristi Julijanski kalendar, dok neke, poput Grčke Pravoslavne Crkve, koriste Gregorijanski kalendar za određivanje datuma praznika.

Ovo su samo osnovni elementi pravoslavnog crkvenog kalendara. Sadržaj se može razlikovati u zavisnosti od izdanja kalendara i od specifične pravoslavne crkve ili tradicije kojoj pripada.